c/o Sveučilišna knjižnica Rijeka, Dolac 1, 51000 Rijeka,
 tel.: 051 336 911, faks: 051 332 006, e-mail:
kontakt@kdr.hr

VODIČ                                                                                             narudžbenica

  NOVOSTI
  O NAMA 
  statut
  etički kodeks
  upravna tijela
  stručna tijela
  nagrade
  KDR ČASOPIS
  VODIČ
  ČLANSTVO
  PROGRAM RADA
  2009.
  2008.
  2007.
  2006.
  arhiva
  IZVJEŠĆA
  ALBUM
  KNJIŽNICE PGŽ
  sveučilišna
  narodne
  osnovnoškolske
  srednjoškolske
  visokoškolske
  specijalne
   
  priručnici i standardi
  korisne adrese
  Projekt EU u KDR
 
 

  iv
  03.03.2009
   

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Lea Lazzarich, dipl.knjiž.
član Uredništva
Knjižnicarsko društvo Rijeka


VODIČ KROZ KNJIŽNICE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE      

Nakon višegodišnjih napora, uloženog truda, Vodič po knjižnicama PGŽ izišao je pred knjižničnu javnost. Knjižnica koja se planirala više mandata Upravnog odbora Knjižničarskog društva Rijeka konačno je na jednom mjestu obuhvatila sve knjižnice ali i knjižnicne zbirke naše Županije.
Primorsko-goranska županija je geografski vrlo razvedena ali i vrlo raštrkana Županija koja svojim regionalnim međama na različitim nadmorskim visinama i u različitoj konfiguraciji tla okuplja mjesta, gradove i sela u čijim središtima žive i rastu knjižnice. Namjera i želja Uredništva vodića bila je okupiti i po vrstama knjižnica predstaviti javnosti sve knjižnice na tom prostoru i knjižnične zbirke i ponuditi praktični priručnik s osnovnim informacijama o svakoj knjižnici.
Pri planiranju posla oko izrade vodiča nažalost više se nismo mogli voditi prvim takvim Vodičem izdanim 1986. godine što zbog promijenjenih podataka, a ponajviše zbog vremenskih odmaka. Vodič po knjižnicama i INDOK centrima okupljao je tada veliki broj specijalnih knjižnica, danas ih u našem Vodiču imamo sedam. Nadalje, mnoge su škole promijenile svoje nazive, neke su se nove knjižnice pojavile. Sve nam to ukazuje na živost knjižnicnog tkiva koje je u stalnoj promijeni. Baš zato, ovaj je Vodič bio naša obveza ili ugodan posao u želji da javnost dobije na jednom mjestu jasnu sliku vremena i presjek svih knjižnica Županije.
Najveci posao oko prikupljanja podataka, nekih brže a nekih sporije, nazivanja telefonom i sortiranja odradila je kolegica Zdenka Stojcic, tajnica Kjižnicarskog društva Rijeka u ovom mandatu, koja je doslovce udahnula život Vodiču i prepustila ga Uredništvu koje ga je dotjeralo, obuklo i pripremilo za susret sa svima vama.
Vodič po knjižnicama PGŽ okuplja 147 knjižnica i knjižnicnih zbirki koliko ih danas djeluje na ovim prostorima. Vodič je i svojim imenom potvrdio svoju misiju: prirucnik koji vodi kroz knjižnice podjeljene po vrstama (narodne, školske, sveucilišna ,visokoškolske..) a unutar svake skupine donose se osnovni podaci o svakoj knjižnici: radno vrijeme, brojevi telefona, adresa te elektronicka pošta i mrežna stranica knjižnice, ukoliko ju knjižnica posjeduje.
Uredništvo je odlucilo u Vodič unijeti i podatke o broju zaposlenih i stanju fonda te prisutnim posebnim knjižnicnim zbirkama u fondovima, cime su informacije o knjižnicama dobile na kvaliteti i mogucnosti bolje prosudbe pri traženju informacije.
Vodič donosi fotografije jednog broja knjižnica cime je obogacena sam publikacija ali i poboljšan prikaz pojedinih knjižnica. Fotografije odlicno govore o stanj u knjižnicama, te na prvi pogled listajuci odmah se može uociti reprezentativne prostore i one knjižnice koje doslovce prtišcu zidove oko sebe.
Prostor – korisnik – fond: ovim smo Vodičem ukazali na naše vec znane istine da ove tri kategorije ostaju nepresušni pokazatelji rada, parametri za razvoj i izgradnju novih knjižnica kao i adaptaciju postojecih.
Neke su se male knjižnice ovom publikacijom posve otvorile velikoj javnosti i ukazale na bogatstvo fondova, vrijedne i stare naslove zbirki. Neke su pak poznate i velike knjižnice samo potvrdile svoje mjesto u knjižnicarskoj javnosti.
Imajuci u vidu ulogu knjižnice u svjetlu informacijske pismenosti s ponosom možemo reci, listajuci naše stranice, da je pravo na informaciju, pravo dostupno u svim zakucima naše Županije. Knjižnice su u svojim sredinama okosnice kulturnog i obrazovnog rada, pragovi globalnog svijeta, odškrinuti prozori prismenosti, imajuci pri tom u vidu sve nazive mjesta, sve knjižnice u sastavu, sve gradove i samozatajne knjižnicne zbirke, ukazali smo na vrelo, bogato i snažno koje korisnike ovih malih svjetova uranja u veliki globalni prostor. Rijeka kao najveci grad Županije nije i jedina, knjižnice izviruju sa svih strana.
Knjižica bi trebala bi biti prirucnik knjižnicaru u traženju informacija na prostoru Županije primorsko-goranske, te putokaz u medusobnoj komunikaciji i komunikaciji s korisnikom zbog kojeg ovaj rad ima smisao.